PROJEKAT: PORTRETI ŽIVIH LJUDSKIH RIZNICA, 2021 (10)

Svetlana Spajić : Osećaj za pesmu, reč i ljudske veze

Privodimo kraju ciklus od deset članaka magazina „Etnoumlje” o živim ljudskim riznicama, u okviru projekta Portreti živih ljudskih riznica, finansiranog sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Naša poslednja riznica je tradicionalna vokalna umetnica Svetlana Spajić, sa kojom smo uradili intervju u Beogradu14. decembra 2021. godine. Članak je objavljen u 35. štampanom izdanju „Etnoumlja”, krajem decembra 2021. godine.

Autor: Marija Vitas

svetlana spajić

Svetlana Spajić, Retnik, 2015 (foto: Predrag Todorović)

Reč roots je u svetu prihvaćena odrednica za tradicionalnu muziku. Roots je i muzika koja me je dočekala kada sam kročila u Svetlanin stan. Naša ugledna tradicionalna umetnica je sa džogerom u ruci privodila kraju sređivanje svog gnezda, a ja sam poput detektiva njuškala po dnevnoj sobi i trpezariji, otkrivajući zanimljive dokaze o Svetlaninom životu, radu i interesovanjima. Okružena sam bila guslama, ličkim kapama, ikonama, knjigama, te magnetima sa slikama i toponimima koji se odnose na razne kutke sveta. Oko mene je sve vreme bila i muzika s početka priče: album brazilskog metal benda Sepultura iz 1996. godine. Naslov izdanja je kratak i upečatljiv: Roots.

„Moje razumevanje tradicije je zasnovano na teoriji svega (smeje se). Dokle god bude živih ljudi koji među sobom ostvaruju direktan kontakt, sve će moći da se povrati i rekonstruiše. Najstarija živa neprekinuta tradicija i jeste sam ljudski rod” – iznosi Svetlana jednu od svojih bezbrojnih misli uperenih u život, ljude, nasleđe, muziku…

Isključila je Sepulturu i klimu, sipala nam zeleni čaj i prepustila se gomili mojih pitanja, koja su se neprestano razmnožavala. Zar može drugačije? Svetlana je ličnost bogatog, sadržajnog i pomalo neobičnog životnog toka. Fascinantna je i sama činjenica da je u tradicionalni zvuk ušla kao autsajder, postavši vremenom uzoran interpretator, pa i rekreator srpskog seoskog vokalnog nasleđa, traženi predavač na radionicama, te umetnica svetskog renomea, cenjena i zbog magije koju prenosi putem izvornih a cappella oblika, ali i u sadejstvu sa muzičarima drugačijih, avangardnih opredeljenja. Malo pre ovog našeg intervjua, Svetlana je u sklopu projekta Gordan, koji razrađuje sa dvojicom berlinskih muzičara, imala koncert u Kopenhagenu, 10. decembra 2021. godine.

„Znaš šta je rekao jedan dečko iz publike?” – radosno se priseća – „Hvala ti što si nas povela u staru Evropu”. Zar nije divan kompliment? Ovo što je kod nas Srba ostalo, to jesu ulomci stare Evrope. Stara Evropa je bila u epovima, od Kalevale, Beovulfa… Narod je tako disao, to je naše sećanje, sve je tu utisnuto. I ono što je srpski narod domislio svojim iskustvom, patnjama, jeste deo svetske baštine. Ne smemo da zanemarujemo doprinos tog genijalnog naroda. Naša tradicija, to je čudo.”

Preuzmite ceo članak „Osećaj za pesmu, reč i ljudske veze” (Portret: Svetlana Spajić) u PDF formatu

. . .