Paneli o nematerijalnom kulturnom nasleđu
Prepoznajući nematerijalno kulturno nasleđe kao potencijal koji treba aktivirati za dalji, dugoročno održiv, lokalni i regionalni razvoj, World Music asocijacija Srbije – reprezentativno udruženje u kulturi, Društvo za promociju tradicionalne kulture „Izvor“ i Forum za nematerijalno kulturno nasleđe iznedrili su inicijativu čiji je prvi korak organizacija panela posvećenih relevantnim pitanjima vezanim za nematerijalno kulturno nasleđe kao činioca održivog razvoja, a koji će se održati 16. i 30. oktobra 2019. godine u Beogradu.
Izvor: WMAS
Panel 1: Agrarno nasleđe i ruralni razvoj, 16. 10. 2019. Institut Servantes (početak u 11 č)
Razgovore o instrumentima javnih politika i indikatorima uticaja u širim sferama agrara, kulturnom pejzažu, zaštiti sirovina i proizvoda, te modelima spajanja znanja i veština iz prošlosti sa modernom agroindustrijom pokretaće panelisti:
- Saša Srećković, savetnik u Etnografskom muzeju u Beogradu i trener-fasilitator UNESKO u oblasti NKN,
- Radica Zurovac, politikolog i menadžer u više interdisciplinarnih projekata u oblasti održivog razvoja kroz resurse kulturnog nasleđa i ekonomije,
- Snežana Ašanin, etnolog iz Narodnog muzeja u Čačku i regionalni koordinator za NKN Centralne Srbije,
- dr Veselina Pelagić, Fondacija za istraživanja i razvoj, tradicionalni agrarni proizovdi / bezbednosne politike i potrošači,
- Dragan Roganović, ekspert za javne politike u ovom kontekstu, Mreža za ruralni razvoj Srbije,
- Gema Karera Dijas, antropolog, Andaluzijski institut za nasleđe (Španija),
- Luis Pablo Martinez, istoričar i antropolog, odeljenje za kulturu oblasti Valensija (Španija),
- Raul Dal Santo, koordinator mreže ekomuzeja regije Lombardija (Italija)
Kulturno nasleđe, naročito nematerijalno kulturno nasleđe, ima izuzetno važnu ulogu u formiranju identiteta i razumevanju identiteta državnih zajednica u procesu evropskih integracija, a posebno u širim oblastima društvenog i ekonomskog razvoja, povezujući sektore (javni, privatni, civilno društvo) i resore (kulturu, obrazovanje, ekonomiju, poljoprivredu, zdravstvo, turizam, itd.). Mesto i uloga nasleđa u Evropskoj uniji su već strateški i efektivno određeni što pruža niz mogućnosti za aktere u Srbiji – kulturne, naučne i obrazovne institucije, lokalne kancelarije za ekonomski razvoj, regionalne razvojne agencije, privredna društva, kao i organizacije civilnog društva – da inoviraju svoje prakse.

Iz fonda Zavičajnog muzeja u Jagodini
Panel 2: Participativna partnerstva. Kulturna prava kao element ekonomskog razvoja i socijalne inkluzije. 30. 10. 2019. Etnografski muzej (početak u 11 č)
Shodno Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, u Paktu o socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima naglašava se da je svaki član društva, kroz nacionalne napore i međunarodnu saradnju, a u saglasnosti sa organizacijom i resursima države, nosilac ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava koje su neodvojive u pogledu njegove/njene slobode, osećaja dostojanstva i slobode ličnog razvoja.
Dr Maša Vukanović, etnolog i antropolog, istraživač Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka, će moderirati panel, a razgovore o participativnim partnerstvima, kulturnim pravima, konceptima javnog dobra i opšteg dobra te pitanjima intelektualne svojine i tradicionalne medicine će pokretati: Maja Knežević (Stalna konferencija gradova i opština Srbije) i dr Vuk Stambolović, stručnjak u oblasti tradicionalne i alternativne medicine. Uporediva iskustva će pružiti tri trenera-fasilitatorki UNESKO u oblasti NKN:
- Benedeta Ubertaci (Italija), oblast intelektualnih prava u kontekstu NKN,
- Marija Valher (Austrija), tradicionalna medicina kao NKN u kontekstu kulturnih prava,
- Tamara Nikolić-Đerić (Hrvatska), participativna partnerstva u evropskim projektima i u radu Etnološkog muzeja Istre i Ekomuzeja „Batana”
Realizaciju panela podržali su: Institut Servantes u Beogradu, Italijanski kulturni centar u Beogradu, Austrijski kulturni forum u Beogradu, Etnografski muzej u Beogradu i Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.